Kako protiv lažnih vesti i propagande u Kragujevcu razgovarali predstavnici lokalnih medija

Društvo
  • Nije najveća budala onaj koji ne zna da čita, već onaj koji misli da je sve što pročita istina, napisao je nobelovac Ivo Andrić.

O tome kako zadržati identitet i vrednost lokalnih medija, koji bi trebalo da su osnova za borbu protiv dezinformacija, predstavnici 11 lokalnih medija, od Bujanovca, preko Kladova, Trstenika, Zaječara, Požege, do Beograda i Novog Sada, razgovarali su dva dana u Kragujevcu..

A da je na lokalu to mnogo teže svedoče i priče Miljka Stojanovića iz Glasa Zaječara, redakcije čije novinare vlast i fizički sprečava da prisustvuju konferencijama za novinare. Ili Nikole Lazića, iz Bujanovačkih, koji će zbog objektivnog izveštavanja da bude optužen da je ili „albanski lobista“ ili „velikosrpski nacionalista“, u zavisnosti od toga kome se priča nije dopala. Ili Željka Matorčevića sa portala Žig Info iz Grocke, koji završio u bolnici, a napadač je na slobodi jer „ne može da se dokaže da je to ta osoba“, iako je Matorčević identifikovao…

Priče su slične, ali i različite. U takvoj atmosferi lokalni mediji pokušavaju da rade u interesu građana i da budu brana demokratije i dopru do savremenog čoveka koji prema istraživanjima 69 posto budnog vremena provodi uz mediji, kojima je direktno ili indirektno izložen.

Tokom pandemije korona virusa došlo je do pojave poznate kao infodemija.  Nedim Sejdinović, predavač na treningu za predstavnike lokalnih medija, podsetio je na izjavu epidemiologa Predraga Đurića koji smatra da su mnogi građani nekadašnjeg istočnog bloka podlegli antivakserskoj retorici zbog nepoverenja u državu i njene institucije.

  • Građani su godinama svedočili kako su vlasti radile sve da zadovolje strane kompanije i kompanije domaćih tajkuna, ne čineći gotovo ništa da zaštite radnike i građane i njihova prava, a sada se očekuje da će građani lako poverovati da država radi u njihovom interesu. Urušene institucije, kojima decenijama upravljaju politički komesari i to tako što upravljaju u interesu vlasti, a ne građana, svakako da su izgubile poverenje građana, navodi on.

Tokom pandemije korona virusa došlo je i do „eksplozije“ dezinformacija. Kina i Rusija su proturale dezinformacije i propagandu o poreklu COVID-19, nedokazanim lekovima za bolest i efikasnosti vakcina s ciljem da pridobiju publiku u inostranstvu i poseju nepoverenje prema zapadnim vladama od pojave smrtonosnog virusa u kineskom gradu Vuhanu pre dve godine, pokazuje studija Centra za analizu evropske politike (CEPA).
Studija je ustanovila da su Kina i Rusija igrale centralnu ulogu u širenju dezinformacija i propagande u vezi sa COVID-om, mada su uglavnom sledile zasebne strategije. Međutim, studija navodi da su dve zemlje nedavno počele da međusobno pozajmljuju i pojačavaju kampanje.

Svetska zdravstvena organizacija je obučila 740 stručnjaka širom sveta za upravljane infodemijom. Kod nas su to dr Stefan Mandić-Rajčević i dr Aleksandar Stevanović.

Okupljanje lokalnih medija koji protiv dezinformacija i spinovanja mogu da se bore jedino udruženi, u organizaciji Glasa Šumadije, pomogao je DT Institut.

Tagovi:

1 thought on “Kako protiv lažnih vesti i propagande u Kragujevcu razgovarali predstavnici lokalnih medija

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.