????????????????????????????????????

LITIJA SA IKONAMA U NEDELJU U SABORNOJ CRKVI

Društvo

U nedelju, 8. marta povodom Nedelje Pravoslavlja i pružanja molitvene podrške za odbranu svetinja u Crnoj Gori, održaće se u Kragujevcu tradicionalna litija sa ikonama.

Na samom početku Velikog, Časnoga i Vaskršnjeg posta, prve nedelje, naša crkva obeležava uspomenu na jednu od njenih velikih pobeda.

Glavna pobeda crkve, koje se sećamo u Nedelju Pravoslavlja, jeste pobeda nad ikonoborcima, tj. za očuvanje svetih ikona u Crkvi. Borba za očuvanje ikona u Crkvi trajala je skoro dva veka. Kao unutrašnji neprijatelji Pravoslavlja, ikonoborci su veliku štetu nanosili Crkvi, a najopasniji među njima bili su oni koji su u svojim rukama držali svetsku ili crkvenu vlast. Mnogi od njih su bili carevi ili kneževi, dvorski evnusi i savetnici careva. Njihove redove pojačavali su mnogi sveštenici i monasi, krivoumni episkopi i nametnuti patrijarsi. Oni su proglasili ikone idolima, a poštovanje ikona proglasili idolopoklonstvom. U besu koji je nastao izbacivali su ikone iz crkava i bacali ih u more, lomili ih i spaljivali. To su činili i sa moštima svetitelja i apostola. Nisu se ustezali da izbacuju iz Crkve i lome čak i sam Krst Hristov, glavno i pobedno znamenje hrišćansko. Kako savremenici svedoče:

  • Od hrama su pravili pustu zbornicu golih i okrečenih zidova. Od svih umetničkih predmeta i ukrasa u hramu, koji su simvolički predstavljali veličanstvenu dramu našeg iskupljenja, nisu ništa ostavljali – do kreča i ljudskog glasa.

Protiv ovakvog bezumnog pustošenja i osiromašenja hramova hrišćanskih, ustali su svi veliki i nadahnuti duhovnici u prostranom carstvu vizantijskom, a kasnije i u drugim hrišćanskim carstvima.

????????????????????????????????????

Pravoslavlje je doživelo trijumf nad ikonoborcima, u Nedelju Pravoslavlja, 11. marta 843. godine. To je vreme Patrijarha Svetog Metodija Ispovednika i pobožne carice Teodore. Tada dolazi do pune projave sveg bogoslovsko-crkvenog značaja i smisla dogmatskih odluka Sedmog Vaseljenskog Sabora u Nikeji o svetim ikonama, održanog 787. godine.

Ova konačna pobeda Pravoslavne Crkve nad ikonoboračkom jeresi imala je velikog uticaja na nastavak crkvenog života u mnogim smerovima. Kako stoje na sajtu SPC:

  • Sinodikon (saborski proglas) ovu pobedu Pravoslavlja naziva svetlim i radosnim danom obnovljenja. Odbrana ikona po Sinodikonu predstavlja pravo proleće za Pravoslavnu Crkvu i pravi procvat svih blagodatnih darova Duha Svetoga. Dogmat o ikonopoštovanju doživljen je kao potvrda i reafirmacija celokupne hrišćanske vere, a posebno hrišćanske istine o Ovaploćenju Boga i oboženju čoveka. Ove blagotvorne posledice pravoslavnog uspeha pokazale su se u crkvenom životu Pravoslavnog Istoka u razvoju: teologije, bogosluženja, duhovnog života, misije Crkve i u razvoju crkvene umetnosti.

Naime, odmah posle pobede Pravoslavlja, razvila se bogata teologija ikona koju je započeo Sveti Jovan Damaskin, a nastavili su je Sveti Nikifor Carigradski, Sveti Teodor Studit i Sveti Fotije Veliki. Došlo je i do naglog razvoja pravoslavne ikonografije svuda u Vizantiji i širom Pravoslavnog Istoka. Veliki je bio i razvoj crkvenog kulta bogolsuženja, a posebno crkvenog liturgičkog pesništva. Pojavljuju se mnogi monasi kao nadahnuti crkveni himnografi, liturgijski „tvorci ikona” i drugih crkvenih pesama. Takvi su bili braća Teodor i Teofan Načertani, Josif Himnograf i Teodor Studit. Baš u to vreme dolazi i do konačnog oformljenja Oktoiha i upotpunjenja brojnih posledovanja velikih i malih praznika u minejskom i pashalnom ciklusu bogosluženja.

Razvijena je velika misionarska delatnost Crkve u pravoslavnoj Vizantiji. Najveće širenje Jevanđelja i Pravoslavlja bilo je u vreme Patrijarha Fotija i njegovih učenika Ćirila i Metodija, koji su propovedali među Hazarima i Skitima na Istoku i među Slovenima na Balkanu, i u zapadnim stranama. Bilo je to zaista vreme stvarnog preporoda celokupnog crkvenog, duhovnog i kulturnog života u svim oblastima i dimenzijama, i to ne samo u vizantijskom carstvu, nego i kod vizantijskih suseda kojima je pravoslavna Vizantija zračila i služila kao primer i podsticaj.

U nedelju, 8. marta u 16 časova u Sabornom hramu u Kragujevcu služiće se svečano večernje bogosluženje u čast pobede Pravoslavlja nad ikonoborcima. U nastavku bogosluženja u 16 sati i 30 minuta vladika Šumadijski gspodin Jovan, sveštenstvo grada Kragujevca i verni narod krenuće tradicionalno u svečanu litiju gradskim ulicama. Ove godine tradicionalna litija sa ikonama posvećena Nedelji pobede Pravoslavlja istovremeno je i molitvena podrška za odbranu svetinja u Crnoj Gori.

Piše: Zoran Mišić
Fotografije: SA SAJTA EPARHIJE ŠUMADIJSKE
Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.