MIROSLAV ALEKSIĆ POZDRAVIO OTVARANJE PIJACA I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA

Politika

Potpredsednik Narodne stranke i narodni poslanik Miroslav Aleksić pozdravio je danas otvaranje pijaca na otvorenom prostoru i pomoć države proizvođačima ranog povrća u plastenicima, koji su pretrpeli najveću štetu tokom vanrednog stanja.  

  • Ništa ne boli ni kada vlast podrži neki predlog opozicije. Predlagao sam da proizvođačima ranog povrća u plastenicima bude uplaćena subvencija od 80.000 dinara, a Vlada Srbije je sada predvidela najviše 90.000 dinara i to je dobra mera, rekao je Aleksić.  

Aleksić je, međutim, istakao da to nije dovoljno i da država nema strategiju za poljoprivredu, nego se hitno mora primeniti set mera za spas poljoprivrede, kojoj preti potpuni kolaps ako se hitno ne promeni odnos vlasti prema toj privrednoj grani koja zapošljava milion i po ljudi u celoj Srbiji.  

  • Nema razlike između malog poljoprivrednog gazdinstva i male preduzetničke firme. Ako preduzetnik može da od države dobije za nekoliko svojih zaposlenih dobije po 30.000 dinara naredna tri meseca, zašto slična mera ne bi bila određena i za poljoprivredna gazdinstva, rekao je Aleksić.  

Potpredsednik Narodne stranke je istakao da cena dizel goriva ne sme biti veća od 100 dinara za litar da bi srpski poljoprivrednici bili konkurentni.

  • Cena dizela u Srbiji je među nekoliko najskupljih u svetu i apsolutno je nedopustivo da poljoprivrednici plaćaju 140 dinara za litar dizela dok je cena na svetskim berzama nafte na  istorijskom minimumu i dok u Makedoniji dizel košta 85 dinara a u BiH 88 dinara, a u Srbiji samo akciza iznosi 85 dinara po litru, rekao je Aleksić.    

Aleksić je naveo da program Narodne stranke za poljoprivredu predviđa 10 neophodnih mera, među kojima su najvažnije povećanje agrarnog budžeta na najmanje sedam odsto i obavezno odvajanje za krizni budžet koji bi garantovao minimalne garantovane cene kako bi poljoprivrednici imali kakvu-takvu izvesnost.  

  • Zalažemo se za potpuni zaokret u politici podsticaja da bi ljudi ostali na selu i bavili se poljoprivrednom proizvodnjom, jer ljudi stariji od 55 godina čine 70 odsto nosilaca poljoprivrednih gazdinstava, dok oni između 35 godina i 44 godine čine svega osam odsto, zaključio je Aleksić.

Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.