BEZ PUTEVA ŠUMADIJA TONE U IZOLACIJU I PROPADANJE

Društvo Grad

Kad jednog dana u bliskoj budućnosti, najverovatije ne sredinom 2019. , kako je zvanično najavljeno, već nešto docnije, bude završena izgradnja Moravskog koridora, čija je izgradnja sa američkom kompanijom Behtel oficijelno ugovorena prekjuče, i koji će povezivati Ćićevac, Stalać, Kruševac, Trstenik, Vrnjačku Banju, Kraljevo i Čačak,  Kragujevac će, gotovo izvesno, da (p)ostane slepo crevo Srbije.

   Ne baš kao u doba kneza Miloša(Obrenovića), kad se do njega stizalo puteljcima kroz guste šumadijske šume, zahvaljujći ćemu je u Srbiji pod vlašću Osmanlija, početkom 19. veka i proglašen za prestonicu srpske države u nastajanju. Ali, vrlo slično tome, s time što to danas više  nije pednost, već u svetu i vremenu koje sve više karakterišu brzina protoka infofmacija, roba, kapitala i ljudi, može da ima, odnosno, ukoliko se na tom planu nešto dramatično ne promeni, imaće nesagledivo negativne posledice po dalji ekonomsko-privredni i svaki drugi razvoj šumadijskog dela Srbije.

    Nijedan od dva medjunarodna putna i(li) železnička koridora, kodno označeni kao „10“ i „11“,  ne prolaze kroz Kragujevac. Nekadašnja Ibarska transverzala koja je, pre i neposredno nakon Drugog svetslog rata, vodila preko Kragujevca, Gruže, Kraljeva, pa dalje prema Kosovu, Makedoniji, Grčkoj i  Turskoj još pre više od pola veka skrenuta je na Ibarsku magistralu, čime je šumadijski deo Srbije poodavno ostavljen izvan važnih putnih pravaca. Zašto je to tako, više nije ni bitno. Stvari, jednostavno, tako stoje,uprkos činjenici da je Kragujevac centar automobilske i oružarske industrije ne samo Srbije nego i znatno šire.

    Stručnjaci, medjutim, upozoravaju da bi Kragujevac sa svojoim šumadijskim okruženjem mogao da se nadje u još gorem položaju, ukoiko ne bude na pravi način povezan sa koridorima 10 i 11. Konstatuju da se veza prema koridoru 10, famozni auto- put Kragujevac – Batočina gradi još od 80-tih prošloga veka, te da još nije završen, a kad će – ne zna se. Završene deonoce tog putnog pravca, od Kragujevca do ulaska u Batočinu, ukupne dužine od nekih 20-tak kilometara, lane su, nakon velikog pritiska javnosti,  puštene u saobraćaj, ali uz privremenu dozvolu, kojoj rok ističe do kraja ovog meseca. Da li će već u novembru saobraćaj na tom putu da bude vraćen u dve trake , kao decenijama unazad, ostaje da vidi.

   Auto-put od Kragujevca prema koridoru 10 trebalo je, podsetimo, zbog ugovorne obaveze države prema Fijatu, da bude završen do početka serijske proizvodnje prvog novog Fijatzovog modela („500L“) u kragujevačkoj fabrici.  Serijska proizvodnja tog modela koji više nije nov, startovala je sredinom 2012., a gradnja tog putnog pravca, ponovimo ni šest godina docnije, uprkos svim obećanjima zvaničnika, medju kjima i predsednika Aleksandra Vučića i potpredsednice Vlade i resorne ministarke Zorane Mihajlović,  nije okončana, niti ima naznaka da će to uskoro biti slučaj.

       Još je gore i neizvesnije kad je konekcija Kragujevca sa Moravskim i koridorom 11 u pitanju. Kragujevačka gradska vlast je, koliko je javnosti poznato, pre dve  godine upozorila nadležne u Vladi Srbije, konkretno potpredsednici i resornu minisstarku Zoranu Mihajlović (poprilično nemušto, doduše, ali je ipak kako – tako reagovala) da Kragujevac ne sme da ostane bez veze sa koridorom 11, jer bi time i u slučaju završetka auto-puta prema koridru 10, ostao u totalnom saobraćajnom zapećku, posebno po okončanju izgradnje Moravskog koridora koji će da poveže  koridore 10 i 11.

     Nezvanično se, s ovim u vezi, saznaje da se navodno projektuje moderna saobraćajnica Kragujevac – Mrčajevci, kojim bi centar Šumadije i njegovo okruženje bili povezani sa koridorom 11.  Dugogodišnji direktor kragujevačke Direkcije za urbanizam, arhitetka dr Veroljub Trifunović, smatra, medjutim, da bi taj putni pravac više bio u interesu Čačka, nego Kragujevca. Jedinu pravu veza sa koridorom 11,  Kragujevac, prema njegovim rečima, može da da ostvari uključivanjem na taj medjunarodni putni pravac u Ribnici kod Kraljeva.

      -Pogledajte mapu, Ibar je osovina Srbije, tvrdi on i upozorava da Kraguevac, kad su ga već zaobišli putni pravci medjunarodnog  značaja, ne sme da ostane i bez valjane veze sa njima. Na pitanje, kakve bi posledica mogla da ima dalja infrastruktirna marginalizacija Kragujevca i njegovog šumadijskog okruženja,  dr Trifunović odgovara maksimom starih Latina: „Put je život”…

Piše: Zoran Radovanović

Tagovi:

1 thought on “BEZ PUTEVA ŠUMADIJA TONE U IZOLACIJU I PROPADANJE

  1. Zašto vi novinari ne pitate gradske i reoubličke funkcionere svakom prilikom zašto nema ovih puteva?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.