Dodeljen prvi „Kragujevački slez“

Grad Milica

Kragujevačka Osnovna škola „Jovan Popović“ prvi je dobitnik priznanja „Kragujevački slez“ – za aktivnosti na polju podizanja ekološke svesti sprovođenjem više od deset ekoloških projekata, kao najupečatljiviji doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji Kragujevca u 2022. godini.

Petočlani žiri odlučio je da se zahvalnice „Kragujevački slez“ dodele neformalnom udruženju građana „Viša sila“, Predškolskoj ustanovi „Vrabac“ i novinaru Miroslavu Jovanoviću za doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji Kragujevca.

„Kragujevački slez“ je priznanje pokrenuto sa ciljem da se podstiču zaštita i unapređenje životne sredine na teritoriji Kragujevca kroz isticanje svih subjekata koji aktivno učestvuju u tome. Dodeljuje se za delo ili aktivnost koja predstavlja najupečatljiviji doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine na teritoriji Kragujevca u protekloj godini.

Pod dostignućem se podrazumevaju aktivnosti koje otvaraju ekološke probleme na teritoriji Kragujevca i donose njihova rešenja; pokreću lokalnu zajednicu da uzme učešće u tim rešenjima i ostalim ekološkim akcijama, aktivno učestvuje u očuvanju i zaštiti životne sredine; razvijaju ekološku svest i odgovornost kroz različite forme, kao što su specijalizovani sadržaji za RTV i internet glasila, knjige, naučni i stručni radovi, kao i vođenje ekoloških akcija, sprovođenje projekata, organizovanje predavanja, kulturno-umetničkih i sportskih sadržaja koji afirmišu zaštitu životne sredine i dr.

Ovo priznanje pokrenuto je na inicijativu udruženja PRVI PRVI NA SKALI u partnerstvu sa Prirodno-matematičkim fakultetom, u okviru projekta „Ekologija Kragujevac“ koji sufinansira Grad Kragujevac.

O Kragujevačkom slezu – kao inspiraciji

Kragujevački slez je bio lokalno endemična vrsta centralnog dela Srbije koju je pronašao Josif Pančić 1874. godine. Smatra se da je bila rasprostranjena na teritoriji Kragujevca – na Metinom brdu i između Vraćevšnice i Ljuljaka.

Vrsta je iščezla i više nikada nije pronađena. Pretpostavlja se da je glavni uzrok iščezavanja širenje gradskog područja Kragujevca. Mogućnost reintrodukcije ne postoji jer je takson zauvek nestao iz svetskog genofonda, tvrdi nauka.

Inspirisani ovom jedinstvenom pojavom u zajednici kojoj pripadaju, kao i nagradom „Zeleni list“ iz akcije Radio Beograda, koja postoji od 1983. godine, a čiji su dobitnici udruženje PRVI PRVI NA SKALI (za 2019) i Botanička bašta PMF-a (za 2021), u sadejstvu sa sugrađanima i žirijem, pokretači priznanja „Kragujevački slez“ pronalaziće „vrstu“ koja svojim dostignućima služi kao uzor u neprestanoj borbi za očuvanje i unapređenje životne sredine, a tako i javnog zdravlja.

O dodeli „Kragujevačkog sleza“

Kandidati za sticanje priznanja bila su fizička i pravna lica koja imaju prebivalište, odnosno sedište na teritoriji Kragujevca. Pravo predlaganja kandidata imala su sva pravna i fizička lica.

Odluku o prvom dobitniku „Kragujevačkog sleza“ doneo je petočlani žiri, prisutan na dodeli u punom sastavu rukovodilac Botaničke bašte, predsednica žirija doc. dr Snežana Branković, i članovi član Gradskog veća za unapređenje i zaštitu životne sredine Stefan Nikezić načelnik Odeljenja za zaštitu životne sredine Gradske uprave za razvoj i investicije mr Dragan Marinković predstavnica kragujevačkog udruženja „Ekomar“ Marija Simić Savić i predstavnik inicijatora Dejan Milošević

Nakon upućivanja Javnog poziva 6. aprila, prispela su četiri predloga kandidata za dodelu „Kragujevačkog sleza“ neformalno udruženje građana „Viša sila“ – podnosilac predloga Aleksandar Krstić Predškolska ustanova „Vrabac“ – podnosilac Bojan Vlašković novinar Miroslav Jovanović – podnosilac prof. dr Snežana Simić OŠ „Jovan Popović“ – podnosilac Snežana Vasić

Pre započinjanja uručivanje priznanja i zahvalnica, kao predstavnik domaćina okupljanja, prisutnima se obratio redovni profesor PMF-a Aleksandar Ostojić, prodekan za nastavu.

  • Životna sredina je iznad svih nacionalnih, verskih i političkih podela jer je ova Planeta naša zajednička, ne poznaje granice, ali trpi zbog sve većeg pritiska.
  • Upoznati ste da je ovo priznanje dobilo ime po vrsti koja je iščezla. Svakodnevno nestaju vrste, neki naučnici kažu da se nalazimo u šestoj epohi masovnog izumiranja, gde smo i mi veliki uzrok svemu tome. Nadam se da će biti malo tih vrsta koje ćemo pamtiti samo po slikama i u nekim zbirkama kao što je slučaj sa Kragujevačkim slezom.
  • Drago mi je da budem ovde ispred fakulteta koji se između ostalog trudi da školuje stručnjake koji će dati svoj veliki doprinos i zaštiti životne sredine i zaštiti živog sveta, biodiverziteta, ali je uvek lepo videti one ljude koji su entuzijasti, koji ne pristaju na to da u današnjem vremenu podlegnu površnosti, zlim namerama, lošem raspoloženju, nego naprotiv, pronalaze lepotu u svetu oko nas, kao i u sebi, završio je obraćanje Ostojić.
Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.