Putevi u manjim mestima širom Srbije već decenijama popravljaju se najčešće u toku predizbornih kampanja, čemu smo i nedavno svedočili na ponovljenim izborima u opštini Kosjerić. Međutim, pojedini slučajevi navode nas da se zapitamo da li to postaje praksa i sa svim putevima koji ne spadaju u kategoriju autoputeva?
Beograđani koji putuju ka Kragujevcu sa sigurnošću više vole da idu autoputem kako bi brže stigli na svoje odredište. Međutim, postoje i oni koji još vole da prođu kroz šumadijska sela, obiđu Topolu ili Aranđelovac, pa se odluče da krenu magistralnim putem Beograd-Kragujevac. Tu negde ispred Topole, posle kručnog toka, moraju da voze tik uz proširenja koje se nalazi na desnoj strani puta, jer vozila koja im dolaze u susret iz suprotnog smera dobrim delom ulaze u njihovu traku. Zbog čega je to tako?
Već mesecima meštani Topole i okoline, koji redovno prolaze ovom deonicom puta nailaze na rupe, uvale i iskrzan asfalt na ivicama kolovoza. Najkritičnija tačka oštečenog puta nalazi se nekoliko desetina metara od izlaza sa kružnog toka ka Topoli. Prvi znaci oštećenja na ovom delu puta javili su pre više od godinu dana, a vremenom rupe i uvale su postajale sve veće, pretpostavlja se da je za to kriv čest teretni saobraćaj, ali reakcije od strane nadležnih nije bilo.

Kako su meštani navikli da nadležni, u ovom slučaju Javno preduzeće „Putevi Srbije“, vrlo često nisu zainteresovani za njihove muke, ostalo im je da se sami dovijaju kako da u vožnji što manje oštete svoja vozila. Tako su počeli da ulaze u suprotnu traku kako bi zaobišli problematični deo kolovoza ili da koriste prilaz obližnje benzinske pumpe ispred koje se ova oštećenja nalaze.
Ako ste u skorije vreme putovali ovom deonicom i videli vozila koja ubrzano prolaze kroz benzinsku pumpu ili vam vozači iz suprotnog smera, žargonski rečeno, „blicaju“ da biste se pomerili u desno, znajte da je to signalizacija da postoji oštećenje na kolovozu, jer druge signalizacije nema.
Vozači ponekad znaju da ovom trasom puta voze i malo brže, jer se radi o pravcu koji je dug nekoliko stotina metara, možda se ovaj problem koristi i kao rešenje za regulisanje saobraćaja u vidu horizontalne signalizacije?
S obzirom na to da se radi o državnom putu prvog B reda, za održavanje je nadležno Javno preduzeće „Putevi Srbije“, a za izvođenje radova zadužena je firma STRABAG d.o.o. Beograd – ogranak PZP Beograd.
Iz ove firme kažu da su upoznati sa ovim oštećenjima na kolovozu, ali da ne raspolažu informacijom o tome da li se ikada izvela potpuna rekonstrukcija ove deonice puta koja prolazi kroz opštinu Topola, kao ni da li takve rekonstrukcije uopšte bilo. Popravke na manjim delovima ove deonice vršene su u oktobru 2019. godine i, ujedno i poslednji put, u periodu od marta do maja 2021. godine, a obuhvatali su zamenu kolovozne konstrukcije, asfaltiranje i lokalnu sanaciju oštećenja.
Četiri godine kasnije, na novonastale probleme u saobraćaju se još uvek ne reaguje, jer se ne zna da li nadležno Javno preduzeće ima sredstava u budžetu za njihovo rešavanje.
- Za predmetnu deonicu postoji plan sanacije, koji bi obuhvatio najkritičnije lokacije sa ozbiljnim oštećenjima kolovoza. Plan predviđa sledeće radove: Iskop i zamenu postojeće kolovozne konstrukcije na mestima ulegnuća i denivelacija; Ugradnju novog nosećeg sloja od asfalta BNS 32, debljine 9 cm; Ugradnju habajućeg sloja od asfalta AB 11s, debljine 5 cm. Da bi se navedeni plan sanacije realizovao, neophodno je da upravljač državnog puta JP Putevi Srbije izda odgovarajući nalog izvođaču radova, a zatim i obezbedi sredstva u skladu sa svojim planovima rekonstrukcije državnih puteva na teritoriji Republike Srbije. S obzirom na učestala oštećenja kolovoza, rastući intenzitet teretnog saobraćaja (uključujući i vozila sa mogućim pretovarom), kao i na važnost ovog puta koji povezuje dva značajna regionalna centra – Beograd i Kragujevac – smatramo da je potrebno pristupiti planskoj sanaciji najkritičnijih delova trase, kažu iz kompanije STRABAG d.o.o.

Zbog pojačanog teretnog saobraćaja iz ove firme apeluju da, kako bi se sprečilo dalje mehaničko oštećenje ovog kolovoza, ali i budućeg, kada do rekonstrukcije dođe, saobraćajna policija pojača kontrolu pretovarenih vozila na ovoj deonici.
Kako se značajno više ulaže u izgradnju putne infrastrukture nego li u kulturu i očuvanje značajnih mesta srpske istorije, možda bi bilo dobro da se bar obezbede bolji i bezbedniji putevi, sa adekvatnom signalizacijom, za one koji ipak vole da zastanu na putu do Kragujevca.
Jeste ima jos uvek rupa na purevima sto magistralnih sto nizeg ranga a do samo pre 10ak godina te rupe su bile po autoputevima kojih je bilo daleko manje a na ostelim putevima nisu bile rupe nego krateri koji su u najboljem slucaju ostetili gumu a neretko i felnu i trap.Kako se brzo sve zaboravlja kolektivna amnezija
Ja pomislih to na auto putu što dosovci izgradili, kad bj se zezali, od Batićine do Kragujevca a ovo neki put rađen jos pre hrista. Ajde nelupajte glzposti pa od 2000 do 2012 ništa nije izgrađeno !
Volela bih da neko dođe da se provoza kroz Cvetojevac. Tek onda bi videli šta je uništen put…. Zarad Severne obilaznice, Cvetojevčani će uskoro moći da putuju samo volovskim kolima a možda ni tako
Niste se vi vozili putem Topola Rača, Topola Arsndjelovac i Topola Rudnik da vidite šta je „dobar put“.