Rekovac i Jagodina – Lepi vinogradi i litijum u najavi

Društvo Istraživanje Video

Putopisac Dernšvam je 1555. godine o levačkom kraju pisao: „Predeo ispresecan brdašcima, zemlja lepa i plodna, tu su odlični, lepi, niski, prostrani vinogradi koji su se veselo pružali kao oni od Beča pored Dunava i drugi dalje do Badena“.

Ove 2021. godine u levačkom vinogorju preko 600 hektara je pod vinovom lozom, postoje tri velike vinarije koje vino uglavnom izvoze za Rusiju i zemlje Evropske unije i nekoliko porodičnih vinarija. Vinogradi sa vinskim sortama zauzimaju 92% ukupnih površina pod lozom.

  • Ovde nema samo kućice Hajdinog dede, reći će dopisnik nacionalnog medija, dok grupa aktivista iz Rekovca pokazuje predeo u kome ‘prethodni rezultati uzorkovanja ukazuju da je bio perspektivan za naslage povezane sa izlučivanjem fluida obogaćenih litijum-borom i njihovih taloga’.
Fotografija- TO Rekovac

U takvom okruženju firma Jadar Litijum dobila je u dozvolu za istraživanje bora i litijuma.

Australijska kompanija Jadar Lithium, ranije Resources iz jugoistočne Azije, obezbedila je četiri nove dozvole za istraživanje u Srbiji, koje se nalaze unutar Vardarskog pojasa sa litijum-boratima. Kompanija je obezbedila dozvole za istraživanje Ursule i Siokovac, pored postojeće Jadrarove dozvole za Rekovac, gde je u njenom prvom programu bušenja utvrđeno prisustvo očuvanih minerala borata i litijuma, kao i dozvole Dobrinja i Pranjani koje se nalaze u zapadnoj Srbiji.

Licenca Ursule pokriva površinu od 99 kvadratnih kilometara, a većina centralnih delova basena je mapirana kao sedimenti srednjeg miocena, dozvola Siokovac pokriva severni deo basena Grear Rekovac prekriven mlađim kvartarnim jezerom i aluvijalnom formacijom srednji miocenski morski sedimenti.

Prijava radova, selo Ursule kod Rekovca

Dobrinjske i Pranjanske dozvole pokrivaju približno 64 kvadratna kilometra izdanačkih bazena neogene starosti koji sadrže litifikovane jezerske sedimente kartirane u ranom, srednjem i gornjem miocenu.

  • Imamo saznanja da su neka bušenja već vršena u selu Donja Sibnica i na potezu Motrića i Dragova. U opštini se prave da ne znaju o čemu je reč, kaže Marica Živanović Poljo, aktivistkinja i arhitektica iz Rekovca.
Motrić – Dragovo, 1. mart 2020.

Ona, sa grupom sugrađana pokušava da informiše građane Rekovca i okolnih sela šta se dešava.

  • Ljudi bi morali da budu svesni šta je to što nas u budućnosti čeka, da ne dođemo u situaciju u kojoj je Loznica – pred svršen čin. Mislimo da ni odbornici ne znaju o čemu je reč.

Živanović Poljo kaže da je velika opasnost činjenica da u levačkom kraju živi malo ljudi, pa bi mnogi mogli da prodaju zemlju, ali da je daleko opasnija ‘neobaveštenost’.

I Goran Jakovljević, aktivista i član Zajedno Srbiju i Akcije Nebojše Zelenovića smatra da su građani neinformisani.

  • Ovo je poljoprivredni kraj. Ljudi se bave voćarstvom i stočarstvom, uložili su mnogo u zasade vinograda. Levač je čista ekološka sredina, ova istraživanja i eventualna eksploatacija litijuma uništila bi naš kraj. O ovome se priča sa strane, dok mi Levčani najmanje govorimo o tome jer nismo informisani.

Zbog istraživanja koja se sprovode zabriniti su i u selu Siokovac sa oko 300 stanovinka, koji se pretežno bave poljoprivredom.

U Mesnoj zajednici (MZ) Siokovac novinaru Branku Vučkoviću rekli su da oni nemaju nikakve zvanične informacije o istraživanjima, ali da su meštani videli nepoznate ljude koji su nešto merili i obeležavali na njivama u ataru njihovog sela. Da strane kompanije traže litijum saznali su od vlasnika vikendica na planini Crni Vrh u čijem podnožju je njihovo selo.

  • Ja sam odmah pozvala gradsku upravu u Jagodini i načelnike službi i obavestila ih da narod neće dozvoliti ni ispitivanja ni otvaranje rudnika, jer vidimo šta se sada događa kod Loznice, rekla je predsednica mesne zajednce Siokovac Slađana Matić Nedeljković.
  • Oni kriju od nas šta se to sprema i kažu da mašine ne smeju da ulaze u naše njive bez dozvole vlasnika. To nije dovoljno jer je narod protiv bilo kakvog ispitivanja,  zbog čega treba poništiti dozvolu koju im je za to dala država, istakla je predsednica MZ Siokovac sa novinarom Vučkovićem.

I u udruženju Eko brigada iz Jagodine, koje je nastalo u aprilu ove godine posle, kako kažu, ‘informacije koja se pojavila na internetu, da se na teritoriji Jagodine planiraju geološka istraživanja litijuma’, kažu da su krenuli po selima da informišu građane. Pokrenuli su i potpisivanje peticije protiv istraživanja.

  • Mi nismo stručni u polju ekologije ali dobro smo proučili ovu temu i znamo iz tuđih primera šta nas čeka ukoliko dozovolimo da strane kompanije otvore rudnik u našim selima. Zato se borimo da podignemo ekološku svest i odbranimo prirodne resurse naše zemlje, kažu Ksenija Milićević i Lana Trajković iz Eko brigade.

Ističu da se saznanja te organizacije zasnivaju isključivo na podacima podacima Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije.

  • Ne obavestivši javnost, i bez bilo kakve javne rasprave, uz minimum transparentnosti, Ministarstvo je donelo rešenje (broj 310-02-837/2019-02 od 1.3.2021.godine) kojim se odobrava „privrednom društvu „Jadar Lithium d.o.o. iz Beograda, sa registrovanim sedištem na adresi Beogradskog bataljona 4, izvođenje geoloških istraživanja bora, litijuma i prateće asocijacije elemenata na području Siokovca“, pričaju ove mlade aktivistkine.
Građani potpisuju peticiju protiv istraživanja u okolini Jagodine

Siokovac je malo selo u podnožju Crnog vrha, i pominjanje tog naziva u dozvoli jeste neka vrsta ogromnog ublažavanja realnog stanja. Naime, istražno područje obuhvata oko 100 kvadratnih kilometara, a na zvaničnoj mapi područja za koje je data dozvola (na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike RS: http://gis.mre.gov.rs/visios/Srbija) markirana su sela: Međureč, Vinorača, Dragocvet, Kovačevac, Lozovik, Siokovac, Deonica, Belica, Vrba, Slatina, Bunar, Šantarovac, Šuljkovac, Topola, Medojevac, Lukar, Jošanički Prnjavor, Crnče, Trnava, Bresje, Glavinci i Dragoševac.

  • Treći tip informacija koje delimo sa stanovništvom na društvenim mrežama i tribinama jesu informacije o pustoši koje je kompanija Rio Tinto ostavljala gde god da je poslovala. Posle svake edukativne tribine skupljali smo potpise protiv istraživanja. Nedavno smo krenuli i da dežuramo za štandom sa peticijom u centru grada. Ljudi su dosta neupućeni u celu situaciju pa su samim tim i skeptični ali verujemo da će sve ići lakše kada održimo i tribinu u gradu. No, za sada smo uspeli da skupimo oko hiljadu potpisa, s obzirom da smo tek krenuli, zadovoljni smo, kažu u Eko brigadu.

A šta kaže vlast’ Ministarka Zorana Mihajlović u saopštenju izdatom nakon naučnog skupa „Projekat Jadar – šta je poznato”, koji je u maju mesecu ove godine održan u Beogradu u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), rekla da rezerve litijuma koje ima Srbija predstavljaju veliki potencijal za njen ekonomski razvoj, ali da je osnovni preduslov zaštita životne sredine.

  • Naravno, uslov svih uslova jeste zaštita životne sredine i tek kad budu završene sve studije, možemo da razgovaramo o odluci u vezi s eksploatacijom, navela je ministarka Mihajlović.

Ona je ocenila da je SANU pravo mesto za razgovor o tom projektu i navela da je u javnosti prisutno mnogo neistina, zabluda i poluinformacija, koje se koriste za protivljenje projektu za koji ne postoji odobrenje za eksploataciju, niti je potpisan ugovor.

  • Niko nema pravo da odustane od projekta koji može biti veoma važan za budućnost Srbije na osnovu tvrdnji koje nemaju uporište u činjenicama, a koje svakodnevno slušamo. Ali, takođe, nijedna odluka se neće doneti a da ne postoji preglednost u vezi sa tehnologijama koje će biti korišćene i uticaja projekta na životnu sredinu i zdravlje ljudi, poručila je Mihajlović.

Najjače argumente protiv eksploatacije litijuma i bora u Srbiji izneo je prof. dr Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu koji je govorio o degradaciji prostora u okviru projekta „Jadar”.

On je naglasio da realizacija projekta „Jadar” vodi ka degradaciji predela doline  Jadra i ugrožavanja primarnih prirodnih resursa, zemljišta, šuma, voda i originalnog biodiverziteta „čime se uspostavlja scenario permanentnog rizika po zdravlje radnika, stanovnika obližnjih sela i grada Loznice”.

Profesor Ristić je istakao da bi se „loznički scenario” mogao ponoviti u Pranjanima, Dobrinju, Rekovcu, Ursulama i Siokovcu u kojima su u toku, ili se planiraju istraživanja, ukoliko se istraživanjima pronađu dovoljne količine rude.

  • Srbija je prepoznata kao resursna baza iz koje bi se izvlačila ta esencija potrebna za pravljenje baterija za električne automobile. Plašim se da bi to našoj zemlji donelo zaista nesrazmerno velike ekološke štete i da bi Srbija, dugoročno gledano,  imala više gubitaka nego što je projektovana dobit, rekao je Ristić i dodao da bi nastavak nekontrolisane realizacije sličnih rudarskih projekata doveo do ozbiljnih ekosistemskih poremećaja, degradacije životne sredine i bio bi indikator nesposobnosti države, ali i šire društvene zajednice, da sagledaju štetnost ovakvih aktivnosti po javni interes.
Odgovori Ministarstva rudarstva i energetike na zahteve Marice Živanović Poljo

Čija firma Jadar Litijum’

U Registru privrednih subjekata kod Agencije za privredne registre, kao osnivač kompanije Jadar litijum d.o.o. Beograd – Čukarica upisana je kompanija Centralist PTY LTD iz Australije sa stopostotnim vlasništvom i osnivačkim ulogom od 10.000 dinara.

Ta kompanija je u maju  2020. objavila rezultate prvog kruga istraživačkog programa na dve bušotine – Rekovac 1 do dubine od 600 metara i Rekovac 2 do dubine od 638 metara. Prema podacima sa web sajta te kompanije, uzorci sa tih bušotina „pokazuju vrlo slične geološke postavke”, slične onima koje je Rio Tinto otkrio kod Loznice, jednom od najvećih nalazišta litijuma na svetu.

Naslovna fotografija – vinarija Miletić, TO Rekovac
Tagovi:

1 thought on “Rekovac i Jagodina – Lepi vinogradi i litijum u najavi

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.