Narodno pozoriste Niš će u okviru 15. Joakimovih dana u cetvrtak, 29. maja od 20 časova izvesti predstavu „Prasetina na 178 načina“.
REČ AUTORKE
U hrpi senzacionalističkih izveštavanja o seksualnom nasilju, često nailazimo na epitete poput „monstrum“, „divljak“, „čudovište“ i „bolesnici što iskaču iz mračnih prolaza“, što rezultira podmuklim odvajanjem samog čoveka od čina. Silovatelj je mrak, aždaja, minotaur što vreba u lavirintu, skoro uvek bez lica i obličija (osim falusnog), a i kada mu se dodeli lik, on mora biti takav da se ljudi ne prepoznaju u njemu. Prepoznavanje je užasnije od samog zločina. I dok neki lupaju glavama pitanjem ko su ti bolesni ljudi, na scenu izlazi Žuti.
Žuti ̶ ranjivi dečak, zaljubljeni, uplašeni, Žuti koji bežeći od Oca postaje isti on, Žuti koji zna šta hoće ali ne razume šta čini, Žuti koji je navikao na miris krvi, cičanje i miris tek zaklanog mesa. Na kraju, Žuti koji zna da reč „Ne“ ne znači ništa, ako se on pita.
Prasetina na 178 načina je njegova priča. U njoj žene ne govore mnogo i ništa se ne pitaju. One su funkcije, zbir naoko privlačnih udova i samo naizgled prisutne.
Ipak, čak i nakon što Žuti učini sve što je u njegovoj moći da vas zasmeje, dirne, ubedi da narator mora da govori istinu, stvoriće se prvo pukotina, zatim procep, a onda rupa kroz koju ulazi stvarnost. U njoj, krevet jeste klanica, svinje osećaju strah, silovatelji ponekad plaču i liče na čoveka.
o Na Konkursu Sterijinog pozorja za originalni domaći dramski tekst 2021/2022. godine stručni žiri preporučio je i posebno istakao dramu Prasetina na 178 načina Aleksandre Jovanović.
Aleksandra Jovanović, autorka teksta
Rođena 1996. u Vranju. Diplomirala je 2019. i masterirala 2020. na Katedri za dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je trenutno na doktorskim umetničkim studijama dramskih i audiovizuelnih umetnosti.
Kao dramaturškinja radila je na pozorišnim predstavama: Dečko iz poslednje klupe (Narodno pozorište „Toša Jovanović“, rediteljka Tijana Vasić), Okamenjeno more (Pozorište „Bora Stanković“, reditelj Stevan Bodroža), Crna ptica (Pozorište „Bora Stanković“, rediteljka Marija Mladenović), Četiri zida ili tragikomedija o karantinu (Pozorište „Bora Stanković“, reditelj Stevan Bodroža), Narodni poslanik (Narodno pozorište Subotica / Istarsko narodno kazalište, rediteljka Snežana Trišić), Ljudi bez grobova (Regionalno pozorište Novi Pazar / Beogradsko dramsko pozorište, reditelj Stevan Bodroža).
Autorka je romana Crna ptica, u izdanju Kreativnog centra (Nagrada Politikinog zabavnika 2020. godine, nagrada grada Niša „Malen cvet“ 2020. godine za najbolji roman za decu i mlade; uvršten u 200 najboljih romana za decu i mlade na svetu, u međunarodnom katalogu White Ravens 2021, koji izdaje minhenska biblioteka za decu i mlade; nagrada „Sigridrug“ za tekst Želja, rađenog po motivima romana Crna ptica, na Zmajevim dečjim igrama u Novom Sadu, u okviru Festivala monodrame za decu 2021. godine), romana Petra je stvarno otišla, u izdanju Kreativnog centra (nagrada „Rade Obrenović“ 2023. godine), zbirke pesama Jagma, u izdanju biblioteke „Vladislav Petković Dis“ (nagrada „Mladi Dis“ 2020. godine), zbirke pesama Prsti u psećem krznu, u izdanju Književne radionice Rašić.
Kao scenaristkinja radila je na kratkometražnim filmovima Krotki, u režiji Jovana Dimoskog i Vodi me, gde god, u režiji Nikole Polića, kao i na televizijskim serijama Sinđelići, Urgentni centar, Tajne vinove loze, Blok 27, Supernova.

Sonja Petrović, rediteljka
Rođena 1990. godine u Bačkoj Palanci. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, smer multimedijalna režija i masterirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, smer pozorišna i radio režija. Režirala predstave za decu, mlade i odrasle u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji. Njene predstave nagrađivane su na značajnim festivalima ̶ Sterijinom pozorju, Festivalu profesionalnih pozorišta Vojvodine, Međunarodnom festivalu pozorišta za decu u Subotici, Borinim pozorišnim danima, Kolyada plays (Jekaterinburg, Rusija), ArtOkraina (Sankt Peterburg, Rusija) i mnogim drugim. Njena predstava Ko je ubio Dženis Džoplin? osvojila je više od 40 nagrada, a učestvovala je i na prestižnom međunarodnom festivalu mladih reditelja Fast Forward u Drezdenu (Nemačka).
Nagrade za režiju osvajala na Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta, Susretima profesionalnih pozorišta lutaka Srbije, Radio Beogradu i Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjaluci, na kojem osvaja i nagradu „Korak u hrabrost“.
Direktorka je tradicionalne manifestacije Festival ekološkog pozorišta za decu i mlade (www.fep.org.rs) u Bačkoj Palanci, za koju 2022. godine dobija Oktobarsku nagradu. Jedan je od osnivača Regionalne platforme za razvoj i afirmaciju pozorišta za decu i mlade „Od malih nogu“ (www.odmalihnogu.org), putem koje se bori za bolji status i veći kvalitet stvaralaštva za decu i mlade i njegovih autora. Član je Izvršnog odbora mreže za razvoj pozorišta za decu i mlade ASSITEJ Srbija, a aktivno radi i u vodećoj grupi za međunarodni edukativni program „Next generation“. Kao rediteljka i autorka radila je na nekoliko multimedijalnih događaja ̶ digitalna interaktivna predstava Mladi ljudi velika dela, otvaranje i zatvaranje Omladinske prestonice Evrope Novi Sad 2019. i otvaranje muzičkog festivala Exit (2017̶ 2019).
U svom radu se najčešće bavi temama detinjstva, ekologije i ljudskih prava.
Kako bi postali potencijalni dobitnik karata potrebno je da u komentaru ispod ove objave napišeta sa kojom osobom Vam odlazak u pozorište najviše prija a mi dobitnike izvlačimo u četvrtak u 12h. Srećno!!!


