Da li tolerišemo nasilje?

Društvo Milica

Ako neko kontroliše prihode, zabranjuje osobi da radi i vodi život kakav bi želela da vodi, uskraćuje joj pravo da sama donosi odluke, prebacuje joj za najrazličitije sitnice – da li je to nasilje? U svetu današnjice dešava se da zaboravimo da postoje i drugi oblici nasilja, a ne samo fizičko nasilje. Još uvek živimo u patrijarhalnom svetu gde su unapred poznata zaduženja muških i ženskih uloga u porodičnom sistemu. Žena koju je muž izolovao iz društva, kojoj dan zavisi od muža ili kojoj muž kontroliše život jeste žrtva nasilja. Žena koja nema iste privilegije kao muškarac na istoj poziciji na poslu, takođe je žrtva nasilja.

U amfiteatru Fakulteta medicinskih nauka, održana je tribina na temu ,,Da li tolerišem nasilje i zašto?“. Tribinu su organizovali predstavnici Studentskog  parlamenta zajedničkog studijskog programa Psihologije i predstavnici Komiteta za međunarodnu saradnju studenata medicine iz Kragujevca, kao i studenti farmacije u sklopu Asocijacije studenata farmacije, KgPSA. O temi su govorile prof. dr Mirjana Beara i Gordana Petronijević, diplomirani socijalni radnik, specijalista za medijaciju i porodični terapeut.

Tribina je, zbog epidemiološke situacije, bila ograničena na četrdeset mesta posvećenih studentima psihologije i medicine. Cilj tribine bio je isticanje skrivenih oblika nasilja koji su prisutni u našoj svakodnevici. Prof. dr Mirjana Beara tokom izlaganja osvrnula se na različite oblike nasilja koji su prisutni u našoj svakodnevici, ali koje mi ne prepoznajemo kao takve, ili im pak tražimo opravdanje u već dugo prihvaćenom društvenom ponašanju. Sa druge strane, Gordana Petronijević, govorila je o programu rada sa počiniocima nasilja. Istakla je da, iako je porodičnim zakonom predviđeno šta se smatra pod nasiljem u porodici, opet ne postoji ni jedan zakonski osnov za određivanje psihosocijalnog tretmana, jer takva mera nije zakonom predviđena. Govoreći o nasilju, koje može biti kako fizičko tako i verbalno, predavači su naveli i posledice koje ovakvo ponašanje može ostaviti na osobu, kao i mere prevencije koje je potrebno da društvo preduzme u cilju promene trenutne situacije.

U sklopu Međunarodnog dana žena, ova tema je posebno posvećena ženskoj populaciji. Gordana Petronijević, diplomirani socijalni radnik, na trbini je navela podatak da je nasilje nad ženama češće u odnosu na nasilje nad muškarcima čak u procentu 9:1, zbog čega je još jednom stavljen akcenat na porodične i partnerske odnose. Takođe, istakla je da je Srbija zemlja koja sa sobom nosi izrazito visok stepen prisutnosti nasilja, čak preko 50 procenata.

  • Veoma mi je drago što su studenti psihologije i medicine prepoznali značaj i uticaj partnerskog nasilja. Takođe mi je drago što smo uspeli još više da se edukujemo čak i o onim manje poznatim aspektima, zahvaljujući ovoj tribini. Predavači su nam na odličan način, uz pomoć njihovog stručnog znanja, prikazali kako teorijski tako i praktični značaj prepoznavanja, prevencije i odlaženja od nasilne situacije“, rekla je Tamara Milosavljević, potpresednica Studentskog parlamenta Zajedničkog studijskog programa Psihologija.

Ova tribina svakako je podstakla nova razmišljanja što je moglo da se primeti i kroz bujicu pitanja i dilema koje su usledile nakon izlaganja predavača. Studenti su istakli da se nadaju da će doći do poboljšanja epidemiološke situacije, kako bi ovakav vid tribine, na ovu temu, bio posećen u još većem broju čime bi se podstakla promena u društvu.

Dakle, nije fizičko nasilje jedino nasilje. Potrebno je osvesti i druge oblike, kao što su seksulano, psihičko, ekonomsko nasilje i druga, kojima se još uvek gleda kroz prste.

Piše: Anastasija Delić

Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.