Restaurirani spomenici „Kristalni cvet“ i „Sto za jednog“ u Spomen-parku „Kragujevački oktobar“

Grad Kultura

Spomenik „Kristalni cvet” predstavlja jedan od 10 umetničkih spomenika podignutih u Spomen-parku „Kragujevački oktobar” u Šumaricama, memorijalnom kompleksu i kulturnom dobru (znamenitom mestu) od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju, piše direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Karmijalković.

Karamijalković u tekstu na svojoj fejsbuk stranici podseća da je reč o lokalitetu i ustanovi koji baštine sećanje na oko 3.000 kragujevačkih civila streljanih 19., 20. i posebno 21. oktobra 1941. u Kragujevcu (mahom Šumaricama) i tri okolna sela.

Spomenik „Kristalni cvet” podignut je na mestu gde je 21. oktobra 1941. pored grupe odraslih streljano i petnaest romskih dečaka, malih čistača obuće, starosti između 11 i 15 godina (više od 10% streljanih u Kragujevcu činila su deca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta). Podignut je 1968. godine prema prvonagrađenom konkursnom rešenju arhitekte Nebojše Delje. Svojom geometrizovanom formom predstavlja presečeni cvet belih latica u tamnoj (sivoj) čašici, što simbolizuje naglo prekinutu mladost uz nevinost i čistotu dečje duše, sa kontrastom boja, gde siva simbolizuje stradale Rome (njihovu tamiju put). Reč je o jednom od prvih umetničkih spomenika na svetu koji predstavlja i Rome – u ovom slučaju njihovo stradanje u Drugom svetskom ratu.

Karamijalković kaže da je „usled protoka vremena i uticaja atmosferilija izvorne boje spomenika su značajno izbledele i zaprljane, dok je sam spomenik bio sa mnogim napuklinama, koje su ugrožavale njegovu stabilnost i postojanost“.

  • Takođe, plato ispred spomenika u velikoj meri bio je zakloljen rastinjem. Upravo iz tih razloga Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac je tokom jeseni 2021. godine započeo opsežne konzervatorsko-restauratorske radove, koje je finansiralo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije. Ovim radovima izvršena je sanacija, restauracija i konzervacija ovog spomenika i prilaznog platoa.

Radove je izvela firma „Tandem gradnja” doo iz Kragujevca, prema projektnoj dokumentaciji koju je izradila agencija „Kon.forma inženjering” iz Kragujevca. Sve intervencije su uspešno sprovedene, pa je tokom jula 2022. izvršen prijem radova.

Nenad Karamijalković podseća da spomenik „Sto za jednog” simboliše zlokobnu naredbu nemačkog generala Franca Bemea, glavnokomandujućeg Vermahta u okupiranoj Srbiji, koja je predviđala da se za svakog nemačkog vojnika strelja 100, a za svakog ranjenog 50 srpskih civila. Spomenik je autorsko delo znamenitog vajara Nandora Glida (1924-1997). Podignut je 1980. godine uz pomoć sredstava građana Opštine Modriča u Bosni i Hercegovini. Autor je pomenutu naredbu, po kojoj spomenik nosi ime, predstavio mrežom isprepletanih ljudskih tela u bolnom grču i samrtnom ropcu, koji zajedno formiraju krošnju velikog stabla – simbola života. Spomenik je izveden u bronzi na armirano-betonskom postamentu.

  • Usled protoka vremena i uticaja atmosferilija izvorna boja spomenika je značajno izbledela, dok je nasadni deo spomenika, kojim je isti instaliran na postamentu, napukao i pretio da izazove urušavanje čitave skulpture. Upravo iz tih razloga Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac je tokom jeseni 2021. godine započeo opsežne konzervatorsko-restauratorske radove, koje je finansiralo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije. Ovim radovima izvršena je sanacija, restauracija i konzervacija ovog spomenika, piše Karamijalković.

Radove je izvela firma „Tandem gradnja” doo iz Kragujevca, u saradnji sa SZR „Atelje Marinković” iz Kraljeva, a prema projektnoj dokumentaciji koju je izradila agencija „Urbikon” iz Kragujevca. Sve intervencije su uspešno sprovedene, pa je tokom jula 2022. izvršen prijem radova. U narednom periodu Zavod planira i sanaciju parternog dela ove spomeničke celine.

Fotografije: FB Nenad Karamijalković
Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.