Veliki uspeh VTZ-a na svetskoj izložbi u Parizu – Slika prave moderne evropske fabrike

Društvo Istraživanje Kultura

U Parizu je 1889. godine povodom stogodišnjice velike francuske revolucije prganizovana Međunarodna privredna izložba. Na njoj su bila zastupljnjena i tadašnja privredna dostignuća Kraljevine Srbije.

Srpski štand na svetskoj izložbi u Parizu zauzimao je 476 kvadratnih metara i na njemu je svoje proizvode izložilo čak 1.724 izlagača iz naše zemlje. Istoričari navode da je kragujevački Vojno-tehnički zavod bio zastupljen na gotovo svim odeljenjima paviljona, sa izložene 24 fotografije, 42 proizvoda i pet mašina.

Po pisanju autora monografije „Kolevka srpske industrije – 160 godina Fabrike oružja” (Branko Bogdanović, Dragoljub Grujović i Dragislav Rosić) 24 velike fotografije predstavljale su fabričke zgrade i unutrašnjost svih radionica VTZ-a a razni crteži mašinskih delova poslužili su vrlo lepo za informisanje izuzetno brojih posetilaca izložbe iz čitavog sveta.

ORIGINALNI PLAKAT ZA SVETSKU IZLOŽBU U PARIZU 1889. GODINE

Na ovoj međunarodnoj privrednoj izložbi u Parizu proizvodi iz VTZ-a iz Kragujevca su osvojili čak pet srebrnih medalja: za pribor i oruđe vojne veštine, mašine i oruđa upotrebljiva za razne poslove (sedlarstvo, kolarstvo i saračluk za zapregu), proizvode od meke kože, drvodeljski, pletarski i četkarski program i za užarstvo.

Takođe na pariskom sajmu dobijena je i jedna bronzana medalja za puške za lovačke družine i lovačke stvari. Ova međunarodna priznanja za srpsku i kragujevačku idnsustriju u toliko su značajnija jer su dobijena u konkurenciji velikih i poznatih evropskih proizvođača u oblasti vojne industrije kao što su: „Šnajder”, „Krup”, „Krezo”, „Mauzer”…

Među izloženim mašinama Vojno-tehničkog zavoda bile su izložene mašine i alatljike, mašine za trostruko izvlačenje čaura, mašine za obrađivanje granata, mašine sa četvorovrsnim radom i jedna turbina.

Jedna od takvih mašina bila je praktična hidraulična sprava za izbacivanje kapisli M.80 koju je konstruisao Mata Blašković, strugar Vojno-tehničkog zavoda. Zbog nesumnjive uštede u deelaboraciji čaura Blaškovićevo rešenje našlo je široku primenu u kragujevačkoj fabrici a Narodna skupština 30. marta 1888. godine donela je odluku da se ovaj talentovani strugra nagradi za svoju inovaciju sa ondašnjih 800 dinara. Kragujevački VTZ prikazao je ovu „spravu” na Svetskoj izložbi u Parizu gde je privukla pažnju evropskih stručnjaka.

VOJNO-TEHNIČKI ZAVOD U KRAGUJEVCU 1900. GODINE (razglednica fotografa LJ. Đonića)

Prema uveravanju mnogih stručnih lica koja su se interesovala i tražila obaveštenja o raznim predmetima svi kragujevački „poroizvodi bili su vrlo pažljivo i tačno izrađeni”. Kragujevačka fabrika bila je jedina u srpskom paviljonu koja je svoje izložene predmete spremila tako, da je sve do najmanje sitnice bilo izrađeno u samoj fabrici, navode autori monografije povodom 160. godišnjice Fabrike oružja.

Posle obilaska štanda Vojno-tehničkog zavoda iz Kragujevca u Parizu švajcarski industrijalac Sulcer obratio se grupi inženjera sledećim rečima: „Ova duhovita i precizno izvedena konstrukcija pokazuje da se, ipak, tamo, daleko u turskoj, kultura počinje da budi”.

Najveća zasluga za sve ovo pripada Teodoru Toši Seleskoviću (1856-1901), mašinskom inženjeru izuzetnog tehničkog znanja i iskustva, koji bitno je uticao na razvoj Vojno-tehničkog zavoda, na čijem je čelu bio od 1881. do 1892. godine. Tih godina izvršena je rekonstrukcija zavoda, investirano u izgradnju fabrike, u njoj je upaljena prva električna sijalica…

TODOR TOŠA SELESKOVIĆ – NAJZASLUŽNIJI ZA PREDSTAVLJANJE INDUSTRIJSKIH POTENCIJALA KRAGUJEVCA I KRALJEVINE SRBIJE NA MEĐUNARODNOJ SMOTRI PRE 135 GODINA

Inače, pre slanja eksponata na izložbu u Pariz, koja je otvorena 24. aprila 1889. godine kragujevački Vojno-tehnički zavod je posetio kralj Milan Obrenović sa sinom, prestolonaslednikom Aleksandrom, kako bi pogledali proizvode pripremljene za predstavljanje svtskoj publici i stručnjacima.

U svom delu „Srbija na svetskoj izložbi u Parizu” koj je štampano u Beogradu 1891. godine Miloš Hadži Popović piše:

„Grupa proizvoda Zavoda iz Kragujevca vanredno je lepa, sastavljena iz raznih produkata vojne veštine, tehnike, ubojne spreme i mnogih najnovijih prnalazaka mašina: prikazivala je sliku prave moderne evropske fabrike; ona obratila pažnju sviju inteligentnih posetilaca; ona je upravo bila ogledalo naše vojnotehničke spreme i progresa”, pisao je Hadži Popović.

Rezultati izlaganja u Francuskoj na ovoj međunarodnoj manifestaciji uverili su Vladu da je Srbija za kratko vreme učinila značajan korak na putu industrijalizacije. Tome su doprineli i zakoni koje je Vlada Srbije blagovremeno donosila poput Zakona o potpomaganju domaće industrije iz 1873. godine.

IZLOŽBENI PAVILJON SRBIJE NA MEĐUNARODNOJ PRIVREDNOJ IZLOŽBI U PARIZU

I za istoričara Borišu Radovanovića, kako je naveo u svom radu „Nastanak i razvoj Vojne fabrike u Kragujevcu 1853-1918” objavljenom u monografiji „Istorijska i umetnička baština Vojnotehničkog zavoda” – izložba u Parizu odličan je pokazatelj tehničko-tehnološkog dostignuća i stepena razvoja VTZ-a u Kragujevcu krajem poslednje decenije 19. veka.

Po njemu, u ovom delu svog razvoja kragujevačka fabrika oružja osposobila se ne samo za samostalnu proizvodnju, tako da je pored oružja i municije počela i izradu drugih predmeta koji mogu da posluže u vojne ali i civilne svrhe, ka i sve više – i izradu mernih instrumenata, alata i mašina.

A, sve to je prikazano na prestižnoj Svetskoj izložbi u Parizu pre više od 135 godina.

Fotografije preuzete iz monografije „Kolevka srpske industrije – 160 godina Fabrike oružja”
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Industrijsko nasleđe – evropski put našeg nacionalnog identiteta” koji realizuju „Glas Šumadije” iz Kragujevca i „Pančevo Si Ti” iz Pančeva. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Tagovi:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.